Dobrodošli na web stranice otoka Molata, danas je subota 25. studenog 2017. godine.
   Prijava      Registracija
POVIJEST

Molat se prvi put spominje u 7. stoljeću, a dobio je ime od latinske rijeci mellitus, što znači meden. Bio je od davnina poznat po proizvodnji meda. Hrvatski ban Dessa g. 1151. dariva taj otok samostanu benediktinaca sv. Krševana u Zadru, a postoji i dokument iz g. 1381. s vidljivim zapisom prodaje molatskog meda u Zadru. Stare karte iz g. 1320. i 1321. spominju trgovačku luku Svete Marije, danas Lučina, koja je bila važna na putu od Istre i Osora prema Zadru.

Već tada u Molatu postoji crkva sv. Marije, iako se danas u župnoj crkvi Pohođenja Blažene Djevice Marije pred glavnim oltarom vidi u stubi uklesana g. 1479. Na crkvi Porođenja Blažene Djevice Marije otočani su 1937. godine postavili sat i ploču s natpisom: "Bogu na slavu, selu na korist, mladima za primjer, ovaj sat na uspomenu oslobođenja od kmetstva, 17.11.1937".

U srednjem vijeku podignuta je crkva sv.Pavla, kao i samostan (spominje se u XIII. stoljeću kao benediktinski) sv. Andrije.

Znak duboke vjere i tradicije štovanja Gospe na tom otoku svjedoći i crkvica Gospe Karmelske iz g. 1672. s prekrasno rezbarenim i obojenim drvenim oltarom. Ljubav starosjedilaca otoka prema Gospi potvrđuje i crkva Rođenja Blažene Djevice Marije iz 15. stoljeća u Zapuntelu, gdje se svečana euharistija održava 8. rujna, na blagdan Male Gospe koji se slavi kao dan mjesta. Uz takvo štovanje Gospe nije čudo što je Molat u svojoj povijesti dao čak 130 svećenika.

Na Molatu je kroz stoljeća broj žitelja jako varirao. Uzroci su bili ratovi i bolesti, a pred II. svjetski rat bilo je najviše stanovnika, čak 1083. Molačani su nekoć bili brodovlasnici, pomorci, ribari, stočari i poljodjelci. Odlazili su u svijet, posebno u Ameriku, ali se i vračali na svoj otok.

Otok je izvozio ribu, proizvodio čak 10 vagona vina, imao je i ovčarsko-mljekarsku zadrugu. Šezdesetih godina prošlog stoljeća, poznat po kvalitetnom mlijeku, bio je jedan od najjačih jadranskih otoka u proizvodnji sira. Težački rad, ali i med i mlijeko, obilježili su povijest Molata. Pored vinove loze, na otoku su bogato uzgajane smokve i masline, razne žitarice, voće i povrće, pa je otok bio samostalan i u ostaloj proizvodnji hrane. Sve to uzdiglo je obiteljski i društveni život te je još g. 1926. osnovan kulturni dom, a g. 1933. utemeljena mjesna knjižnica.

Molat je u povijesti doživio velika nasilja. Najprije su ga konfiscirali Mlečani, pa su otok u više navrata opljačkali Turci, a i engleski "službeni" gusari nemilosrdno su ondje pljačkali. Venecija, kao globalistička sila svoga vremena, bila je posebno represivna. S današnjom sličnošću, diktirala je što se smije, a što ne smije u poljoprivredi, stočarstvu i šumarstvu. Porezi su bili uvijek dvostruki, u prinosu i u zlatnim dukatima. Kazne su plaćane zlatom ili doslovno životom. Iako je kmetstvo u Hrvatskoj ukinuto g. 1848, na Molatu se to dogodilo tek 17. studenoga 1937 (!), o čemu svjedoci spomen-ploča na zvoniku župne crkve. I poslije toga datuma opet represija. Molat je poznat i po zloglasnome talijanskom fašističkom logoru kroz koji je prošlo 20.000 civila, žena i djece.
 
 
TRAGOVIMA DOGAĐAJA
MOLAT U DRUGOM SVJETSKOM RATU (1941-1945) - Josip Bašić Bepo